Istraživanja pokazala> Stotine hiljada radnika žrtve predugog radnog vremena
Predugo radno vrijeme smrtonosno je za stotine hiljada radnika godišnje u cijelom svijetu, a riječ je o negativnom trendu koji bi se mogao dodatno pogoršati i ubrzati zbog pandemije korona virusa, upozorila je u ponedjeljak, 17. maja, Svjetska zdravstvena organizacija.
Rezultati prvog globalnog istraživanja o preuranjenoj smrtnosti povezanoj s predugim radnim vremenom, objavljeni su u časopisu Environment International. Oni ukazuju na to da je 2016. godine od moždanog udara ili srčanih oboljenja povezanih s predugim radnim vremenom umrlo oko 745.000 ljudi, što je gotovo 30 posto više u odnosu na 2000.
“Radno vrijeme od 55 ili više sati sedmično predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik. Ovo saznanje namjeravamo da iskoristimo da bismo podstaknuli mjerodavne na angažman i tako dodatno zaštitili radnike”, rekla je Maria Neira, direktorica SZO Odjeljenja za okolinu, klimatske promjene i zdravlje.
Istraživanje, koje su u 194 zemlje svijetasproveli SZO i Međunarodna organizacija rada, upućuje na to da većinu žrtava, čak 72 posto, čine muškarci u srednjim ili starijim godinama. Istraživanje ukazuje i na to da su stanovnici jugoistočne Azije i zapadnog Pacifika, koja uključuje Kinu, Japan i Australiju, najpogođeniji ovim problemom.
Podaci upućuju na to da je kod osoba koje sedmnično rade 55 ili više sati uočen 35 posto veći rizik od moždanog udara i 17 posto veći rizik od ishemijske bolesti srca u poređenju s onima koji sedmično rade između 35 i 40 sati.
Pandemija ubrzala negativan razvoj događaja. Istraživanje pokriva period od 2000. do 2016. godine, što znači da nije obuhvatila pandemiju korona virusa, međutim zvaničnici SZO smatraju da sve češći rad od kuće i usporena globalna ekonomija, kao posledica korona virusa, mogu povećati spomenuti rizik.
“Pandemija je ubrzala negativan razvoj događaja, što bi moglo podstaknuti i trend produženja radnog vremena”, stoji u izvještaju SZO, koji procjenjuje da danas najmanje 9 posto ljudi ima predugo radno vrijeme.
Ograničenje broja radnih sati bilo bi korisno za poslodavce jer se pokazalo da takav potez povećava produktivnost radnika, rekao je tehnički službenik SZO Frank Pega koji smatra da je “u vrijeme ekonomske krize mudar izbor ne povećavati broj radnih sati.”
SZO je najavila da će, uzimajući u obzir podatke ove studije, nastojati da poboljša svoje radne propise.
Agencije
Rezultati prvog globalnog istraživanja o preuranjenoj smrtnosti povezanoj s predugim radnim vremenom, objavljeni su u časopisu Environment International. Oni ukazuju na to da je 2016. godine od moždanog udara ili srčanih oboljenja povezanih s predugim radnim vremenom umrlo oko 745.000 ljudi, što je gotovo 30 posto više u odnosu na 2000.
“Radno vrijeme od 55 ili više sati sedmično predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik. Ovo saznanje namjeravamo da iskoristimo da bismo podstaknuli mjerodavne na angažman i tako dodatno zaštitili radnike”, rekla je Maria Neira, direktorica SZO Odjeljenja za okolinu, klimatske promjene i zdravlje.
Istraživanje, koje su u 194 zemlje svijetasproveli SZO i Međunarodna organizacija rada, upućuje na to da većinu žrtava, čak 72 posto, čine muškarci u srednjim ili starijim godinama. Istraživanje ukazuje i na to da su stanovnici jugoistočne Azije i zapadnog Pacifika, koja uključuje Kinu, Japan i Australiju, najpogođeniji ovim problemom.
Podaci upućuju na to da je kod osoba koje sedmnično rade 55 ili više sati uočen 35 posto veći rizik od moždanog udara i 17 posto veći rizik od ishemijske bolesti srca u poređenju s onima koji sedmično rade između 35 i 40 sati.
Pandemija ubrzala negativan razvoj događaja. Istraživanje pokriva period od 2000. do 2016. godine, što znači da nije obuhvatila pandemiju korona virusa, međutim zvaničnici SZO smatraju da sve češći rad od kuće i usporena globalna ekonomija, kao posledica korona virusa, mogu povećati spomenuti rizik.
“Pandemija je ubrzala negativan razvoj događaja, što bi moglo podstaknuti i trend produženja radnog vremena”, stoji u izvještaju SZO, koji procjenjuje da danas najmanje 9 posto ljudi ima predugo radno vrijeme.
Ograničenje broja radnih sati bilo bi korisno za poslodavce jer se pokazalo da takav potez povećava produktivnost radnika, rekao je tehnički službenik SZO Frank Pega koji smatra da je “u vrijeme ekonomske krize mudar izbor ne povećavati broj radnih sati.”
SZO je najavila da će, uzimajući u obzir podatke ove studije, nastojati da poboljša svoje radne propise.
Agencije
